Slavonija Info | Regionalni internet portal

Tuesday, Mar 20th

Ažurirano:04:57:48 AM GMT

Naslovi:
Nalazite se ovdje: Home Vijesti Osijek Nema smisla poticati poljoprivredna imanja manja od 20 hektara
  • Facebook: urednik.slavonija
  • Twitter: slavonijainfo
  • YouTube: nikon0007
  • External Link: www.slavonija-info.com/index.php?format=feed&type=rss

Nema smisla poticati poljoprivredna imanja manja od 20 hektara

Stipan Bilić, Direktor HUP-ove udruge prehrambene industrije i poljorpivrede, o izmjenama zakona o potporama

Prije kraćeg vremena na snagu su stupile izmjene i dopune Zakona o državnim potporama. Najvažnije izmjene, kako je bilo i najavljivano, odnose se na poticanje svakog hektara obrađenog i zasijanog poljoprivrednog zemljišta i svakog grla stoke. Do sada su, podsjetimo, poticaje dobivali isključivo oni koji su imali najmanje tri hektara poljoprivrednog zemljišta i tri grla stoke. Izmjene se odnose i na povećanje dohodovne potpore staračkim nekomercijalnim seoskim domaćinstvima s 5.000 na najviše 10.000 kuna na godinu, a iako su mnogi očekivali i povećanje visine poticaja po jedinici površine, prije svega za uljarice, u ovim izmjenama zakona to nije učinjeno. Ni za jednu ratarsku kulturu nisu povećani iznosi poticaja, jedino su povećani poticaji za krave dojilje s 1.000 na 1.500 kuna po grlu. Također, Izmjenama nisu ograničene poljoprivredne površine za koje se mogu ostvariti državne potpore, a od čega su strahovala velika poljoprivredna poduzeća. Drastičnije promjene Zakona o državnim potporama, pa tako i ograničenje poticaja velikim poljoprivrednim poduzećima, bit će obavljene u drugoj polovini ove godine, kako je najavio državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Krešimir Kuterovac. Bio je to jedan od povoda za razgovor sa Stipanom Bilićem, direktorom Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede koja djeluje pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca.

Poticaji smanjuju proizvodnju

* Gospodine Biliæu, prije svega molimo pojasnite ciljeve i svrhu poticaja u poljoprivredi.
- Poticaji u obliku u kome danas postoje u zemljama EU relativno se kratko primjenjuju, iako poticaji imaju dugu povijest. Najprije, bilo koji ekonomski zahvat kojim nekome daješ pogodnost ubraja se u kategoriju poticaja (ili zaštite - što je teško razdvojiti). U zemljama EU, nakon velikih prigovora WTO-a da dotadašnji sustav zaštite (poticaji, subvencije, carinska zaštita i sl.), ne može biti prihvatljiv ako se traži sloboda trgovanja u svijetu, zamijenjen je sustavom poticaja, jer pravila WTO-a dozvoljavaju odreðeni sustav poticanja proizvodnje. Osim toga, krajem prošlog stoljeæa zemlje EU imale su velik problem viška poljoprivredne proizvodnje koja je nastala zbog subvencije, zaštite i poticaja. Stoga su sve dotadašnje mjere (poticaji, subvencije, premije zaštite i sl.) preraèunate i pretvorene u poticaje, a isplaæuju se po pojedinom poljoprivrednom imanju, uz uvjet da to imanje provodi poljoprivrednu politiku i sva ogranièenje EU. Meðutim i taj sustav se mijenja i dogovoreno je da æe se od 2013. godine poticaj isplaæivati po hektaru (150 eura/ha) i da se udvostruèi poticaj za ruralne prostore sa 7 na 14 milijardi eura. Svrha svih prošlih i buduæih poticaja je osigurati veæi prihod od poljoprivredne proizvodnje proizvoðaèima od prihoda koji bi imali ako bi prodavali svoje proizvode po cijenama sa svjetskog tržišta. Za poljoprivrednu proizvodnju bitna su dva elementa i to; da proizvoðaè dobije poticaj dohotku jer konkurencija sa svjetskog tržišta ima komparativne prednosti i da se izgradi struktura poljoprivrednih imanja (u zemljama EU to su imanja koja imaju prihod od približno 140.000 eura godišnje) i koja mogu izdržati meðunarodnu konkurenciju, a da iz poticaja ostvare 10-15 posto prihoda.
* Koje proizvoðaèe ima smisla poticati?
- Razlièita je praksa poticaja u EU. Poticaji se plaæaju u osnovi samo za ratarske proizvode (a negdje još i za stoèarske proizvode - zbog postupne primjene nove poticajne politike), a nema smisla poticati imanja koja su manja od 20 ha i koja se bave ratarstvom ili mješovitom ratarsko-stoèarskom proizvodnjom. Smatra se da kad u EU ova imanja budu velièine 80 ha tada im poticaji neæe biti potrebni i poticaji služe za održavanje proizvodnje sve dok se ne uspostavi vlasnièka struktura (velièina imanja) koja æe biti konkurentna na svjetskom tržištu. Drugi oblik poticaja u EU je i zaštita od uvoza (carine na uvoz vina, voæa, povræa, maslinova ulja, mlijeka, juneæeg mesa i sl.). Plaæanje poticaja nije moguæe ostvariti savršeno jer se poticaji plaæaju prema odreðenim kriterijima. Plaæanje malim imanjima jer su mala smatra se promašajem, kao što se ocjenjuje da je plaæanje velikim imanjima nepotrebno jer su ta imanja konkurentna, ali i takva imanja ostvaruju poticaj.
U našim prilikama, u uvjetima opæeg siromaštva, plaæanjem poticaja malim proizvoðaèima okamenjuje se stanje u poljoprivredi i onemoguæava provoðenje strukturnih promjena, a ako se strukturne promjene ne provedu, u opasnost dolazi cijela poljoprivreda, a mi smo na putu da se to i ostvari.

Pogrešno postavljena politika poticaja

* Kako komentirate aktualno plaæanje poticaja za jedan hektar, za jednu kravu i sl.. Koji su uèinci takvih poticaja na poljoprivrednu proizvodnju?
- Mi smo od poèetka pogrešno postavili politiku poticaja. Kod nas se smatra da je poticaj dijeljenje novca iz državnog proraèuna svim kategorijama proizvoðaèa, pravo koje imaju proizvoðaèi samim tim što postoje. To je i dovelo do apsurda da imamo više od 200 poljoprivrednih proizvoda koji ostvaruju pravo na poticaj (a u zemljama EU plaæanje poticaja bilo je samo za 17 proizvoda). U EU u zemljama koje ostvare poljoprivrednu proizvodnju od gotovo 50 milijardi eura ima oko 150.000 korisnika poticaja, a mi ostvarimo 1,5 milijardi eura vrijednost proizvodnje u poljoprivredi, a imamo više od 100.000 korisnika poticaja. Plaæanjem poticaja zaustavljamo promjene u poljoprivredi koje su nužne ako želimo da naša poljoprivreda opstane kao gospodarska djelatnost. Takvim plaæanjem potièemo da poljoprivreda postane dopunska djelatnost uz državnu potporu. Naša poljoprivredna poduzeæa koja raspolažu sa 17 posto poljoprivrednog zemljišta, na istom ostvare više od 50 posto ukupne poljoprivredne proizvodnje i više od 70 posto tržišne ponude domaæih poljoprivrednih proizvoda. Meðutim, npr. u 2007. godini, poljoprivredna poduzeæa su na ime poticaja dobila 600 milijuna kuna, a isporuèila su na tržište približno 4,8 milijardi kuna poljoprivrednih proizvoda, pa poticaj u vrijednosti prodaje u poduzeæima èini samo 12,5 posto. Meðutim, iste godine seljaci su dobili u obliku poticaja približno 2,4 milijardi kuna, a vrijednost njihovih prodanih poljoprivrednih proizvoda bila je oko 2,3 milijardi kuna. Ako je prihod od poticaja poduzeæima 12,5 posto ukupnog prihoda, a seljacima 104 posto - i to je apsurd. Posebno je apsurdno što ovako ustrojeni poticaji ne utjeèu na poveæanje nego na smanjivanje proizvodnje, jer je u 2006. godine poljoprivredna proizvodnja za 27 indeksnih poena manja nego u 1999. godini, a u tom vremenu poveæan je uvoz s 900 milijuna USD na više od 2,1 milijardi USD.

Ulaskom u EU - seljacima manje novca

* Naši poticaji i približavanje EU?
- EU je donijela sustav poticaja do 2013. godinu, ali i pravila za plaæanje poticaja novoprimljenim zemljama. Novoprimljene zemlje imaju pravo na poticaj 2007., ali samo 25 posto od plaæenog poticaja u EU i dobivaju novac iz EU za plaæanje poticaja samo po hektaru. Ta plaæanja su razlièita po novoprimljenim zemljama i kreæu se oko 80 eura/ha. O našem sustavu poticaja EU ne vodi raèuna, jer kada nas prime mi æemo imati onaj poticaj koji iz zajednièkog proraèuna imaju novoprimljene zemlje, a u 2008. godini to bi bilo oko 100 eura/ha, a mi sada plaæamo oko 500 eura/ha. Osobno nisam uvjeren da æemo ulaskom u EU moæi zadržati ovako visok transfer novca seljacima, jer æemo ostati bez nekih prihoda u državnom proraèunu. Naš sustav poticaja ne potièe poveæanje poljoprivredne proizvodnje niti potièe niže cijene za potrošaèe nego plaæanje poticaja provodi se kao izborno obeæanje i do ulaska u EU nije moguæe provesti nikakvu ozbiljniju reformu poljoprivrede kako bi se više proizvodilo, manje uvozilo i imali manje cijene. Prihod od visokih cijena ne potièe male proizvoðaèe na poveæanje poljoprivredne proizvodnje, a o èemu svjedoèe podaci da je u jesen 2007. godine cijena pšenice na domaæem tržištu bila iznad 2,0 kn/kg, plaæan je poticaj za sjetvu, a posijano je samo 141.000 ha i to su najmanje zasijane površine, manje od onih koje smo sijali u ratu.

Poljoprivredna poduzeæa pod stalnim prijetnjama

* Kako komentirate najavu smanjivanja poticaja poduzeæima?
- Poljoprivredna poduzeæa nalaze se pod neprestanim prijetnjama, i to u svim segmentima. Posebno je za poljoprivredna poduzeæa problematièno vrijeme poslije 2001. godine. Te godine poduzete mjere poljoprivredne politike do sada nisu izmijenjene, a od tada je poèelo smanjenje poljoprivredne proizvodnje koje teèe i danas. Unatoè svemu, ne mijenja se poljoprivredna politika iako aktualno stanje u poljoprivredi i dalje pokazuje tendenciju smanjenja proizvodnje. Ako se poduzmu najavljene mjere o smanjivanju poticaja poljoprivrednim poduzeæima, sigurno æe doæi do daljnjeg smanjivanja proizvodnje i poveæanja cijena, ali i preuzimanja odgovornosti svima koji dovedu do tog stanja.(Glas Slavonije)

Dodaj komentar


Sigurnosni kod
Osvježi

 
 
 
 
belot